GAMULIN PATOFIZIOLOGIJA PDF

You are on page 1of 81 Search inside document izmijenjeno i dopunjeno izdanje Ponavljanje za ispit Zagreb, PREDGOVOR Na sveopu radost, udostojio sam se ipak dovriti ovu skriptu i nakon njenog prijevremenog, moemo rei i beta izdanja konano izlazi potpuno, ali se nadam da nee biti i konano izdanje, jer se znanost iz vremena u vrijeme mijenja, pa tako i patofiziologija. Patofiziologija je grana medicine, polu klinika, polu neklinika koja ju povezuje. Bez patofiziologije nije mogue razumijevanje brojnih procesa koji se dogaaju u organizmu.

Author:Nek Daimuro
Country:Guatemala
Language:English (Spanish)
Genre:Life
Published (Last):6 May 2005
Pages:150
PDF File Size:14.50 Mb
ePub File Size:9.22 Mb
ISBN:599-5-59276-619-5
Downloads:19093
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Tolar



You are on page 1of 81 Search inside document izmijenjeno i dopunjeno izdanje Ponavljanje za ispit Zagreb, PREDGOVOR Na sveopu radost, udostojio sam se ipak dovriti ovu skriptu i nakon njenog prijevremenog, moemo rei i beta izdanja konano izlazi potpuno, ali se nadam da nee biti i konano izdanje, jer se znanost iz vremena u vrijeme mijenja, pa tako i patofiziologija.

Patofiziologija je grana medicine, polu klinika, polu neklinika koja ju povezuje. Bez patofiziologije nije mogue razumijevanje brojnih procesa koji se dogaaju u organizmu. Ne znam koliko je istina, ali meu studentima je u moje vrijeme kolala glasina da vijee fakulteta razmilja o ukidanju ovog kolegija.

Mislim da to nije dobro, jer bi se to gradivo moralo zakaiti, tj. Postoji jo jedan problem. Profesori koji danas dre predavanja uime kolegija interna medicina nisu kompetentni da dre teme iz patofiziologije, jer su oni izvrsni kliniari, ali trebali bi svoje znanje znatno unaprijediti iz podruja znanosti da bi bili dostojni predavai dijela patofiziologije. Ako se to ukidanje i provede, znat u da sam imao ast sluanja patofiziologije po starom obrascu i od profesora Pezerovia, jer nam svima on moe biti uzoran primjer iskusnog predavaa koji ne zaostaje za vremenom i od kojeg moete dobiti sve podatke koji vas zanimaju.

Ako ih kojim sluajem ne zna, vrlo e vas rado uputiti na izvor u kojem moete nai traene odgovore. Pri izradbi ovih skripta sam se vodio time da pokuam ispraviti neke grjeke koje se nalaze u skriptama koje kolaju okolo.

Premda nemam strunog recenzenta mislim da je ovo jedno vrijedno djelo koje e se isplatiti buduim naratajima studenata.

Radio sam ga potpuno neprofitno i predao studentima da bi mogli ponoviti i bolje shvatiti pitanja iz patofiziologije. Skripta nisu dovoljna za uenje eventualno neka pitanja , ali dosta mogu pomoi pri ponavljanju gradiva. Kao i skripta iz patologije i ova e skripta trebati biti zabranjena, ali to trebate shvatiti, jer problem nije ljutnja profesora, nego je stav sveuilita da nestrune osobe nisu kompetentne za pisanje nastavnih tiva i stoga se svi materijali koji su izdani van nadlenih zavoda smatraju ilegalnim.

Kritike za pisanje skripte ne prihvaam, a ni odgovornost. Ve kad sam pomislio da sam i ja osoba koja samo daje kritike, a ne nudi i rjeenja izala je ova skripta. Ako imate kritiku, dajte je pisanjem nove skripte ili poboljanjem sadanje uvijek od mene moete dobiti digitalni primjerak. Preporuam i odlaske na sluanje ispita kod profesora Pezerovia, jer samo na taj nain se moete upoznati dovoljno sa ispitom i razabrati koliko je uistinu ispit jednostavan ako na odreeni nain odgovarate, jer profesor prvenstveno tei razumijevanju gradiva, a posebno preko primjera.

Iako kolaju razne glasine, one funkcioniraju samo dok ne posluate bar dva puta ispit, a dalje ete shvatiti da profesor nije previe zahtijevan, nego mi na krivi nain nauimo. Iz toga razloga, i da ne bi uili neke stvari uzalud, budite na predavanjima i posluajte koji ispit. Tijek bolesti: Bolest moe biti akutna i kronina. Postoje i prijelazna stanja izmeu akutne i kronine bolesti i to su subakutna i, iznimno, subkronina bolest.

Ako je neka bolest ima vrlo brzi razvoj nazivamo je perakutnom. Kronine bolesti mogu nastati iz akutnih bolesti, ali bolest moe zapoeti kao kronina. Kronine se bolesti obino razvijaju dugo i traju doivotno. U odreenom vremenu se moe dogoditi i pogoranje simptoma kronine bolesti, pa kaemo da je nastupila akutizacija kronine bolesti.

Postoje i razni stupnjevi intenziteta bolesti u kojem bolest moe biti, a to su: 1. Supkliniki stadij, bolest nije zamjetljiva, bolest se moe otkriti nekim biokemijskim pretragama, i to obino sluajno.

Nazivamo je jo i inaparentnom ili latentnom bolesti. Blaga bolest, bolest ima blage simptome i ne ograniava bolesniku redovite ivotne aktivnosti. Rjeava se ambulantno. Jasna bolest, bolest u kojoj su jasno izraeni simptomi. Bolesnik je djelomice vezan za postelju. Teka bolest, bolest koja bolesnika vee za postelju i simptomi su izraeni u tekom obliku.

U krajnjem stupnju je ugroen bolesnikov ivot. Terminalna bolest, obino stadij kojim zavravaju maligne bolesti. Kod bolesnika se javlja kaheksija i bolesnik je moribundan1. Postoje i razne faze bolesti: 1. Poetna ili latentna faza bolesti. Ovom fazom u pravilu poinju sve bolesti, a njeno trajanje, kao i trajanje ostalih faza bolesti, je individualno.

Kad je bolest infektivna, ovaj stadij je inkubacija. Uvodna ili prodromalna faza bolesti. Faza u kojoj se pojavljuju opi simptomi, tj. Simptomi su npr. Faza izraene bolesti. Faza u kojoj se bolest izraava specifinim simptomima i u ovoj fazi je prelomni trenutak hoe li bolest ii prema exitus laetalis.

Faza regresije bolesti. Faza u kojoj se simptomi povlae bre ili sporije. Pogoranje simptoma nazivamo exacerbatia, a pogoranje bolesti recrudescentia. Faza oporavka ili reconvalescentia. Oporavak moe biti : a. Organizam posjeduje dva mehanizma odravanja homeostaze. Mehanizam pozitivne povratne sprege fiziologija odnosa estrogeni-LH; patofiziologija toplinskog udara i mehanizam negativne povratne sprege fiziologija CO2, termoregulacija.

Od njih dva je daleko vie zastupljen mehanizam negativne povratne sprege, a mehanizam pozitivne povratne sprege se nalazi obino kao izuzetak.

Za sustav koji moe obavljati sve svoje uloge u fiziolokim okvirima kaemo da je suficijentan. Kada dolazi do poremeaja i patofiziolokih procesa pri odreenim normalnim optereenjima sustava, tj. Insuficijentni sustavi mogu biti kompenzirani, kakvi su svi insuficijentni sustavi u pravilu u poetku poremeaja, i dekompenzirani. Kompenziranim sustavima nazivamo one koje je organizam kompenzirao, tj. Kada bolest napreduje do te mjere da organizam ne moe vie kompenzirati stanje, javljaju se znakovi insuficijencije i pri minimalnom optereenju sustava i kaemo da je sustav dekompenziran.

Najbolji primjer za procjenu funkcioniranja sustava je kardiovaskularni sustav. Za reaktivnost moemo rei da je reagiranje jedinke na podraaj, a na nju uglavnom utjeu tri imbenika: uhranjenost, ispavanost i vrijeme trenutno, meteoroloko; ne klima , dok npr. Konstitucija je sveobuhvatnost funkcijskih i morfolokih osobina organizma koje su odreene njegovom konstitucijom i graom na temelju nasljednih i steenih svojstava.

Postoje tri glavna konstitucijska tipa: Konstitucijski tip: Statistika sklonost sljedeim bolestima: 1. Postoje razne razine adaptacije. Adaptaciju moemo prouavati kao: 1. U genetici postoje studije na blizancima u kojima se dosta precizno moe odrediti koliki utjecaj na neki fenotip ima nasljee, a koliki okoli.

Promatraju se blizanci parovi i ako je incidencija nekog fenotipa vea kod monozigotnih blizanaca, nego dizigotnih onda je od vee vanosti genska komponenta, a ako je incidencija podjednaka, onda je od vee vanosti okoli, jer za taj fenotip oito nije vano gensko nasljee.

Objanjenje za to je jednostavno. Pretpostavka je da monozigotni blizanci imaju jednako i gensko nasljee i okoli, a dizigotni se genski razlikuju, ali imaju jednak okoli pretpostavka je da provedu djetinjstvo zajedno.

Etioloki imbenici mogu biti endogeni ili egzogeni. Organizam i njegovi sustavi se ponaaju prema Arndt-Schulzovom zakonu: 1. Mehanizam razvoja patolokog procesa je sloen i on obino nastaje nizom lanano povezanih reakcija. Patoloki proces ovisi o reaktivnosti i steenim i nasljednim faktorima. Oteenja DNA a. Poremeaji popravka DNA u sluaju krivog popravka ili potpunog izostanka popravaka 3. Promjene ustroja DNA pregradnja, tokaste mutacije, dinamike mutacije 4. Poremeaji koliine DNA poliploidija, aneuploidija 5.

Poremeaji sinteze npr. Popravak isijecanjem baza ili nukleotida a. Postreplikacijski popravak rekombinacijom izmjena sestrinskih kromatida 3. Popravak krivo sparenih baza Popravak DNA je onemoguen kada je jedan od ovih mehanizama zbog enzimskog nedostatka onemoguen. Tada se razvijaju razne bolesti, npr. Xerodermia pigmentosum promjene na koi karcinom. Kad postoji poremeaj da postoji cijeli komplet ili vie kompleta kromosoma vie, poremeaj je euploidija, ali nije normalan i naziva se poliploidijom.

Poliploidija je prekomjeran broj kompleta kromosoma u jezgri stanice. Poliploidija moe biti triploidna 3n , tetraploidna 4n i ostale, ali su rjee. Ako je poremeaj broja nekog pojedinog kromosoma, imamo aneuploidiju.

Kad postoji kromosom vika, poremeaj nazivamo trisomijom, a ako je manjka, monosomijom. Najee su: 1. Trisomija 21, Downov sindrom epikantus, mala usta, velik jezik, retardacija, mongolska pjega hipertrihoza sakruma , linija etiri prsta 2. Trisomija 18, Edwardsov sindrom 3. Trisomija 13, Patauov sindrom 4.

Delecije, delecija brisanje kratkog kraka B5 cri du chat, fra. Translokacije, translokacija G22 i 9 Philadelphia kromosom kronina mijeloina leukemija 3. Inverzije i duplikacije izokretanje ili umnoavanje dijela kraka kromosoma 4. Nastanka izokromosoma ili prstenastih kromosoma podjela kromatida horizontalno, umjesto vertikalno i time dobivanje izokromosoma ili gubljenje dijela kromatide i zavijanje u prsten 5. Izmjene sestrinskih kromatida Svaka stanica ima samo dio genoma koji je trenutno aktivan.

LOS DRUSOS DE BELGRADO PDF

Patofiziologija - Skripta (HR)

.

JASPERS PSYCHOLOGIE DER WELTANSCHAUUNGEN PDF

patofiziologija

.

Related Articles